Na samo 70 km od Beograda u lepom gradu na Begeju mit o bogatim žitnicama Evrope o kojima smo učili na časovima geografije, razbija stvarnost ispunjena strahom, brigom i borbom za pijaću vodu, čist vazduh, elementarna ljudska prava. Sve to navodi na pitanje da li je u Srbiji veći nacionalni interes od njenih građana? Da li je važniji kapital od zdravlja sadašnjih i budućih generacija?


Priče koje se mogu čuti u Zrenjaninu su najrazličitije. Sve zavisi ko ih pripoveda. I da li je poenta profit ili zdravlje, projekat od nacionalnog interesa ili zaštita javnog interesa. Optimistična verzija govori o prosperitetu, benefitima, stranim investitorima i milionskim investicijama, zaradama… „Vraćamo život i nadu Banatu, da bude bogat, da Srbija dalje napreduje“, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom postavljanja kamena temeljca kineske fabrike guma u Zrenjaninu.

Međutim iz tog lepog sna u kojem smo svi bogati i srećni razbudiće nas surova stvarnost i upozorenja. Zrenjanin već 17 godina nema pijaću vodu, planira se izgradnja kineske gumare i 67 dimnjaka koji prete da će zagaditi vazduh i ugroziti zdravlje građana. U ovom osmom gradu po veličini u Srbiji, dočekale su nas i priče o modernom ropstvu ispričane na kineskom i vijetnamskom jeziku, koje samo naizgled nemaju veze sa nama. Sa svim tim žive građani Zrenjanina, tako često ostavljeni da sami biju bitke za elementarna prava, i elementarne slobode. Kako nam se dogodilo da se za pijaću vodu ne izborimo godinama, da kineska gumara i odnos prema njenom poslovanju bude važniji od činjenica na koje su ukazivali i sami Zrenjaninci na protestima? Kako nam se dogodilo da pored nas žive radnici u neuslovnim uslovima, sa oduzetim pasošima i u sumnjivom radno-pravnom odnosu?

GRAD NA (FLAŠIRANOJ) VODI

Problem pijaće vode u Zrenjaninu postoji decenijama, ali je upotreba vode iz gradskog vodovoda zabranjena pre 17 godina zbog nedozvoljene količine arsena. Zapravo vrednosti arsena ostale su iste kao pre nekoliko decenija, ali su pooštreni kriterijumi u dozvoljenom procentu. Stručnjaci upozoravaju da se problem može rešiti jedino izgradnjom nove fabrike za preradu vode i sređivanjem infrastrukture vodovodnih cevi, koje su dotrajale i koje su 80% napravljene od azbesta koji je kancerogen material.

Još od davne 1979. godine obavljena su brojna, ali pokazalo se bezuspešna istraživanja. Tehnološka rešenja za prečišćavanje vode postavljale su i isprobavale mnoge strane kompanije i domaći „Insituta za opštu i fizičku hemiju“. S nemačkim VTE Vasertehnik potpisan je 2012. godine ugovor o izgradnji fabrike vode, ali je kasnije nova vlast poništila taj ugovor, da bi ga ubrzo potpisala sa novom firmom. Političari obećavaju da će „uz svu muku, probleme i opstrukcije, biti rešen problem pijaće vode“ i da će nastaviti da se bavi rešavanjem tog zrenjaninskog problema. Sada krajem 2021. godine još uvek nema nikakvog boljitka. Zrenjanin je grad sa najvećom potrošnjom flaširane vode u ovom delu Evrope na koju dnevno potroše oko 20.000 evra.

GUMARA U ŽITU

Zrenjaninu i okolini preti neposredna opasnost od zagađenja vazduha. Vodu već nemaju, a izgradnjom fabrike guma kineske kompanije Šandong Ling Long koja najavlju je da će proizvoditi 13 miliona guma godišnje, dovodi se u pitanje kakav će vazduh disati. Da li je neko pitao stanovnike Zrenjanina i okolnih mesta šta oni žele? Postoji sumnja da fabrika Ling Long stoji od samog starta na nezakonitim temeljima, da je obavijena korupcijom i sumnjivim radnjama gde se zakon krši u skoro svakom segmentu.

„Nismo znali da se tako nešto gradi na najkvalitetnijoj zemlji na 120 hektara koje je država poklonila stranom investitoru. Pojavila se studija o uticaju na životnu sredinu. Pokušali smo da prisustvujemo javnoj raspravi, ali nije nam bilo dozvoljeno da uđemo u Gradsku kuću sa obrazloženjem organizatora da to nije moguće zbog epidemioloških mera. Izvođač radova je pozvao ljude iz gradske uprave koji su morali da prisustvuju da bi se time zadovoljila forma i reklo da su bili građani i postavljali pitanja. Kinezi su već počeli da grade hale bez građevinske dozvole. Pokrajinski inpsektor je još prošle godine naložio da se na 60 hekrata sve poruši. Ali se to nije desilo. Izgradili su 6 arterijskih bunara isto bez dozvole. Oni su prikačeni na gradski vodovod koji već ima problem sa sa količinom vode i pritiskom. Ukoliko se ne budu poštovali ekološki standardi može doći i do iscrpljivanja velike količine vode iz javnog vodovoda i podzemnih voda, iz kojih se inače grad snabdeva. Samo po toj studiji koja je već prošla, u tom delu proizvodnje oni koriste 26% naše potrošnje vode. Fabrika se nalazi na samo dva kilometra od prirodnog rezervata Carska bara, jednog od najvećih staništa barskih ptica u Evropi, pod zaštitom UNESC-a, sa 239 vrsti ptica, od kojih je čak 207 zaštićeno. Ko će nama da garantuje da će da se poštuju ljudska prava kada sve što je do sada urađeno dokazuje da se ništa ne poštuje,“ kaže aktivista Zrenjaninske akcije Miša Živanov konstatujući da jedino u Zrenjaninu nije normalno da postavite pitanje – zašto nemam vodu, jer će vam zato biti ugrožena bezbednost.

MODERNI ROBOVI

Nedavno kada su se radnici iz Vijetnama, koji u Zrenjaninu grade kinesku fabriku pobunili zbog uslova života i neisplaćenih zarada, otkrilo se da robovlasništvo postoji na teritoriji naše države. Procenjuje se da na gradilištu živi i radi oko 500 vijtenamaca u nehumanim uslovima. Rade 26 dana u mesecu, 9 sati dnevno, bez obezbeđenje zaštitne opreme, u prenaseljenim barakama, bez grejanja i kanalizacije, sa dva toaleta. Oduzeti su im pasoši i nisu primali redovnu platu.

Nakon što je ova priča dospela u javnost, najavljeno je da će na sednici Evropskog parlamenta raspravljati o robovskom radu u fabrici Ling Long i navodnoj trgovini ljudima u cilju radne ekslopatacije.

“To je klasično robovlasništvo. Ljudi su gladni, žedni i bosi. Postavljali su zamke, lovili životinje da bi se prehranili. Sramota me je kao građanske Zrenjanina, što niko od zaposlenih u inspekcijama i javnim službama nije radio svoj posao. A to je isto krivično delo, da ti, kao državni službenik, ne radiš svoj posao. To je nedopustivo i mi jesmo u obavezi da reagujemo. Nedopustivo je da se na teritoriji suverene države dešavaju takvi propusti. To je samo vrh ledenog brega, ne znamo šta će se dalje dešavati. Mi već imao fabriku kaučuka koja je zagađivač, sad ćemo imati fabriku guma. Zrenjanin je u velikoj opasnosti u svakom pogledu, od problema vode, uskoro i od problema vazduha. Hoću da kažem da je problem kompleksniji od onoga što se plasira, a da se ljudi zamajavaju”, upozorila je advokat Judit Popović.

Ovo su samo neke od tema o kojima je neophodno da se aktivno i otvoreno razgovara kako bi došli do najboljeg rešenje. Podatak da u gradu od oko 75 hiljada stanovnika u kojem se na protestu zbog toga što nemaju pijaću vodu, okupi stotinak ljudi, govori koliko je malo solidarnosti i empatije čak i oko problema koji se tiče svih građana. U borbi između kapitala i zaštite životne okoline treba svi da učestvujemo.

U istoj onoj školi gde smo učili da je plodna Vojvodina žitnica Evrope učili smo i stihove Ljubivoja Ršumovića koji su sada aktuelniji nego ikada. Domovina se brani rekom i ribom u vodи, visokom tankom smrekom što raste u slobodi…Domovina se brani lepotom, čašću i znanjem..Domovina se brani životom i lepim vaspitanjem…

Jelena Ranković

By